Content area
Abstract
Pojava i učestalost epidemija izazvanih konzumiranjem hrane beleži stalni rast. Tome su doprinele promene u ishrani i težnja savremenih potrošača za konzumiranjem minimalno obrađene hrane koja u najvećoj meri obuhvata sveže voće i lisnato povrće. Kao jedan od čestih izvora kontaminacije navodi se zelena salata koja se pre konzumiranja podvrgava samo pranju. S obzirom na način gajenja, putevi kontaminacije ovog povrća patogenim bakterijama kao što su Escherichia coli - E. coli i Salmonella Typhimurium - S. Typhimurium su mnogobrojni. Dodatni problem predstavlja sposobnost ovih patogena da formiraju biofilmove u kojima su zaštićeni od nepovoljnih uslova spoljašnje sredine, a koje je nemoguće potpuno ukloniti pranjem vodom. Činjenica da mikroorganizmi u biofilm formaciji pokazuju znatno veću otpornost prema dejstvu antibiotika i raznih dezinficijenasa u odnosu na planktonski oblik, doprinela je izboru etarskih ulja (EU) kao prirodnih jedinjenja velikog i do sada nepotpuno iztraženog antimikrobnog i antibiofilm potencijala. Kulinarske i začinske biljke, bogate EU se od davnina koriste u kulinarstvu i farmaciji, te svako novo saznanje vezano za njihov antimikrobni potencijal može doprineti iznalaženju novog biološkog rešenja za eliminisanje patogena i njihovih biofilmova u hrani, posebno onoj koja se konzumira sveža, kao što je lisnato povrće.
Imajući u vidu navedene činjenice, cilj rada je bio da se ispita antibiofilm potencijal EU prema biofilmovima E. coli i S. Typhimurium ATCC 14028 formiranim u in vitro uslovima i na površini lista zelene salate. S tim u vezi prvo je ispitivana sposobnost izolata E. coli različitog porekla da formiraju biofilmove in vitro uz prethodno određivanje morfotipa kolonija na Kongo crvenom agaru (KCA) na dve različite temperature, 25 oC i 37 oC. Zatim je izvršeno ispitivanje sposobnosti preživljavanja odabranog izolata E. coli (koji je prethodnim testiranjem svrstan u jake biofilm producere) i laboratorijskog tipskog soja S. Typhimurium u zemljištu pri konstantnim i promenljivim uslovima vlage i temperature tokom 120 dana inkubiranja. Ispitana je sposobnost adherencije i formiranje biofilma ova dva mikroorganizma na površini lista zelene salate na temperaturi od 25 oC i 37 oC. Na kraju je određen uticaj odabranih EU na adherenciju i formirane biofilmove E. coli i S. Typhimurium u in vitro uslovima i na listu zelene salate. Vizuelizacija biofilma formiranog na površini lista zelene salate izvedena je primenom skening elektronske mikroskopije (SEM).
Određivanjem morfotipa kolonija na KCA na temperaturi inkubiranja od 25 oC utvrđeno je da su testirani izolati E. coli formirali kolonije morfotipa RDAR (eng. red, dry and rough), BDAR (eng. brown, dry and rough), RAS (eng. red and smooth) i SAW (eng. smooth and white), dok su na temperaturi inkubiranja od 37 oC formirali kolonije morfotipa, RDAR, BDAR i SAW. Laboratorijski tipski soj S. Typhimurium formirao je kolonije morfotipa RDAR na temperaturi inkubiranja od 25 oC, odnosno SAW na temperaturi inkubiranja od 37 oC. Ispitivanjem sposobnosti formiranja biofilma in vitro uz kvantifikaciju ukupne mase biofilma primenom kristal violet testa na obe temperature uočen je jak uticaj temperature u smislu većeg broja izolata koji su svrstani u jake biofilm producere na nižoj temperaturi inkubiranja. Uporednom analizom rezultata dobijenih za određivanje morfotipa i sposobnosti formiranja biofilma na obe temperature uočena je pozitivna korelacija između broja izolata E. coli koji su formirali RDAR morfotip i broja izolata koji su svrstani u jake biofilm producere.





