Content area
Full Text
Ozljede i bolesti mogu znatno utjecati na stvaralacku sposobnost, kreativnost i dostignuca umjetnika. Povezanost uvjeta i nacina rada s pojavom bolesti u umjetnika prepoznata je vec u srednjem vijeku. Tjelesna zahtjevnost izvedbe, gdje se tijelo koristi kao instrument izrazavanja, moze uzrokovati ozljede i razvoj profesionalnih bolesti koje mogu dovesti do nemogucnosti umjetnicke interpretacije na ocekivanoj razini, prekinuti aktivnosti i onemoguciti nastavak profesionalne karijere. Plesaci su jedna od skupina umjetnikaizvoðaca koji su izlozeni specificnim rizicima i kojima treba specificna zdravstvena zastita, sto nije moguce ostvariti bez poznavanja mehanizama nastajanja ozljeda i uvazavanja posebnosti potreba plesaca. Mnogi plesaci teze visokim umjetnickim i estetskim kriterijima izvedbe, pri cemu cesto protezu svoje tjelesne mogucnosti i izdrzljivost i zanemaruju vlastita tjelesna ogranicenja. Zdravstveni problemi plesaca obuhvacaju citav niz ozljeda, profesionalnih bolesti i bolesti vezanih uz rad koji se krecu od stresa i straha od nastupa sve do poremecaja u prehrambenim navikama. Takoðer obuhvacaju ozljede misicno-kostanoga sustava, sindrome prenaprezanja i trenaznoga preopterecenja koje moze uzrokovati karakteristicnu topolosku pojavu boli, koja je cesto pocetak kronicnih zdravstvenih problema kod plesaca. Navedeni zdravstveni problemi plesaca sve su cesce podrucje zanimanja lijecnika razlicitih specijalizacija, unaprjeðenja i provoðenja preventivnih programa, dijagnostickih metoda i lijecenja u tom djelu populacije.
KLJUCNE RIJECI: evidencija ozljeda, plesaci, preventivni i dijagnosticki postupci, profesionalne bolesti
Plesom se jos od prethistorijskog doba obiljezavalo razlicite dogaðaje u ljudskom drustvu. S vremenom su pokreti, uzastopnim ponavljanjem poprimili odreðene ritmicki uoblicene obrasce i pretvorili se u ples, koji se izvodi radi iskazivanja emocija i ostavljanja odreðenoga dojma na publiku. Plesanje je ritmicno kretanje tijela prema zvucima glazbe koje objedinjuje plesne pokrete tijela i zvuk, glumu, pantomimu, prikazuje ideje i price, a izvodi se pojedinacno, u parovima ili u skupinama (1). Ples obuhvaca razne plesne tehnike i stilove kao sto su balet, jazz dance, suvremeni ples, standardni plesovi (engleski i becki valcer, tango, slowfox, quickstep) i latinoamericki plesovi (samba, rumba, paso doble, jive, cha-cha-cha), folklorni plesovi, street dance (breakdance, house, hip hop), a novi plesni stilovi se i nadalje razvijaju. Svaki od plesova ima svoje specificnosti izvoðenja pokreta. Sa zdravstvenoga stajalista ples ima visestruke pozitivne ucinke na zdravlje jer doprinosi razvoju motorickih sposobnosti (koordinacije, ravnoteze, frekvencije pokreta, izdrzljivosti, fleksibilnosti), a koristi i kao pomoc u lijecenju somatskih, neuroloskih i psihijatrijskih poremecaja (2, 3). Plesacima tijelo...