Content area
Full Text
I dok s jedne strane istražni zatvor kao najteža mjera osiguranja prisutnosti okrivljenika okupira, s razlogom, znanstvenu misao teoretičara kaznenog procesnog prava, mjere opreza, čija je primjena uvjetovana postojanjem istražnozatvorskih razloga iz čl. 123. ZKP-a, nisu sustavno obraðivane u domaćoj znanstvenoj i stručnoj literaturi. Pojedini slučajevi iz sudske prakse posljednjih nekoliko godina aktualizirali su pitanje samostalne opstojnosti i trajanja mjera opreza, a ti su prijepori dobili svoj epilog u posljednjim izmjenama i dopunama ZKP-a 2019. godine tako što su izrijekom uvedene samostalne mjere opreza koje se mogu primjenjivati i nakon što su prema okrivljeniku protekli najdulji rokovi istražnog zatvora. Zakonodavac je pritom diferencirao pravne posljedice za slučaj nepridržavanje mjera opreza ovisno o tome jesu li odreðene kao zamjena za istražni zatvor ili kao samostalne mjere te se nepridržavanje potonjih predviða kao posebno kazneno djelo. Takvo rješenje otvara pitanje prikladnog i pravodobnog sprječavanja opasnosti koja se mjerama opreza htjela otkloniti. Osim toga zakonodavac se do sada nije intenzivnije bavio pitanjem učinkovitog osiguranja okrivljenikove prisutnosti, odnosno sprječavanja bijega nakon donošenja osuðujuće presude kod izrečene kazne zatvora do pet godina te su neki recentni slučajevi poduprli potrebu iznalaženja novih zakonodavnih rješenja.
Vodeći računa o svemu rečenom, autorice u radu obraðuju institut mjera opreza s teorijskog, normativnog i komparativnog aspekta, uz analizu domaće sudske prakse, kako bi se identificirali ključni problemi u primjeni mjera opreza te predložila rješenja koja bi pridonijela otklanjanju barem dijela postojećih prijepora.
Ključne riječi: kazneni postupak, istražni zatvor, mjere opreza, razmjernost
Summary
While pre-trial detention, as the most severe measure for ensuring the presence of the defendant, occupies the scientific thought of theoreticians of criminal procedural law for a reason, precautionary measures, whose application is conditioned by the existence of reasons for pre-trial detention under Art. 123 of the Criminal Procedure Act (CPA), have not been systematically addressed in Croatian scientific and professional literature so far. Certain cases from the case law in the past few years have raised the issue of the independent nature and duration of precautionary measures, and these issues were eventually materialised in the latest amendments to the CPA in 2019 by explicitly introducing independent precautionary measures which can be applied even after the longest pre-trial detention deadlines have passed with respect to the defendant. The legislator differentiated between the...