In memoriam: Dr Dusan Vuckovic dipl. inz. sumarstva

Srcdinom maja 2001. godine u Podgorici, gdje je proveo najveci dio svog izuzetno kreativnog zivota, preminuo je Dr Dusan Vuckovic, diplomirani inzenjer sumarstva, naucni savjetnik u penziji.

Dusan je roden u Bjutu, Montana (SAD) 1912. godine, gdje su mu roditelji, zajedno sa brojnim ziteljima Crne Gore bili u pecalbi. Osnovno i gimnazijsko obrazovanje stekao je na Cetinju, a fakultetsko na Poljoprivredno-Sumarskom fakultetu u Zemunu 1934. godine. Kao mlad Sumar - inzenjer, po otsluzenju vojnog roka do kapitulacije Kraljevine Jugoslavije sluzbovao je u Odsjeku za sumarstvo Zetske banovine na Cetinju. U toku rata aktivno i organizovano je radio za NOP, pa je proveo tri godine u zatvorima i logorima u Cetinju, u Italiji i u Njemackoj. Poslije zavrsetka rata i srecnog povratka iz zloglansnog fasistickog stratista u Njemackoj, /.aposljava se u Ministarstvu poljoprivrede i sumarstva Vlade Crne Gore, septembra 1945. godine. U torn ministarstvu, a zatim u Savjetu za poljoprivredu i sumarstvo Izvrsnog vijeca Crne Gore, radi na odgovoniim i rukovodecim radnim mjestima, do kraja 1960. godine. Tada prelazi u Istorijski institut Crne Gore, gdje se bavi naucnim radom, izueavajuci proSlost Sumske privrede u Crnoj (ion. Doktorirao je na Sumarskom fakultetu u Beogradu 1964. godine. P°Cetkom 1968. godine prelazi na rad u Privrednu komoru Crne Gore, gdje kao visi savjetnik radi na poslovima sumarstva i lovrstva. Od 1970. godine prelazi u Poslovno udruzenje sumarstva i industrije za preradu drveta CrneGore, gdje naredne tri godine rukovodi realilzacijom Projekta UNDP/FAO "Razvoj sumarstva i drvne industrije Bosne i Hercegovine i Crne Gore" (dio za Crnu Goru), obavljajuci slozenu saradnju sa velikim brojem stranih eksperata. Poslije uspjesno zavrsenog ovog Projekta, koji je omogucio znacajno poboljsanje organizacije rada i tehnicke opremljenosti djelatnosti sumarstva i prerade drveta u Crnoj Gori, ukljucuje se u realizaciju dugorocnog naucno istrazivackog projekta "Proucavanje sistema gazdovanja cistim i mjeSovitim sumama smrce, jele i bukve u SRCG" i obavlja razne druge poslove za potrebe sumarstva. Penzionisan je pocetkom 1976. godine u zvanju naucni savjelnik.

Bio je aktivan u inzinjersko-tehnickim organiazacijama Crne Gore i Savezu inzenjera i tehnicara sumarstva i industrije za preradu drveta Jugoslavije. Zasluzni je clan SIT-a Jugoslavije i Saveza IT§ID Jugoslavije. Vise godina je bio clan Redakcijskog odbora casopisa "Poljoprivreda i sumarstvo" i Savjeta casopisa "Sumarski list" Zagreb; clan Upravnog odbora Poljoprivredno-Sumarske komore Crne Gore; clan Potkomisije za Sumarstvo Jugoslovenske nacionalne komisije za saradnju sa FAO; clan Savjeta i predsjednik Komisije za nacionalne parkove Republickog zavoda za zastitu prirode; clan Savjeta medurepublickog projekta "Vegctacijska karta Jugoslavije". kao i elan vise drugih odbora i komisija.

Mada je u naucnoj ustanovi radio nepunih osam godina, u granicama objektivnih mogucnosti gotovo neprekidno od 1939. godine bavio se naucno istrazivackim radom. U brojnim objavljenim strucnim i naucnim radovima obuhvacen je vrlo dug period bivSe crnogorske drzave, Kraljevine Jugoslavije i period poslije II svjetskog rata. Bez tih radova bilo je nemoguce valjano obraditi privrednu istoriju Crne Gore. Njegove tri knjige u izdanju Istorijskog institute Crne Gore: "Kapitalisticko iskori§cavanje §uma u Crnoj Gori", Titograd, 1966.; "Drvna industrija u Crnoj Gori 1873-1941.", Titograd, 1969. i "Sumarstvo i lovstvo u Crnoj Gori u drugoj polovini XIX i pocetkom XX vijeka", Titograd, 1962. godine u sumarskim naucnim publikacijama s pravom su prikazivane kao "trilogija povijesti Sumarstva i drvne industrije Crne Gore" (Dr Zvonimir Potocic). Brojni naucni i stru5ni radovi Dr Vuckovica publikovani su u strucnim i nauCnim casopisima, zbornicima radova, monografijama, enciklopedijama i dr. predstavljaju izuzetno vrijedne priloge koji svakim danom dobijaju na vrijednosti i znacaju. Njegovi radovi danas se narocito cijene i koriste pri rjesavanju mnogih problema u vezi sa sumom i njenom vlasnickom transformacijom.

Dr DuSan Vuckovic je bio veliki pobornik zastite prirode u Crnoj Gori. na njegovu inicijativu i predlog, 1952. godine je donesen Zakon o proglaSenju podrucja Lovcena, Biogradske gore i Durmitora nacionalnim parkovima, sto je pomoglo da se ti prostori u vecoj mjeri zaStite i oduvaju. On 1960. godine inicira i dono§enje Zakona o zastiti prirode u Crnoj Gori, aktivno ucestvuje u pripremama za donosenje ovog Zakona i za osnivanje Republickog zavoda za zastitu prirode.

Bio je uvijek sporeman da prihvati, poduCi i pomogne mlade kolege iz struke koji su se nakon zavrSnog skolovanja iikljucivali u probleme gazdovanja Sumama. Bio je izuzetno pravican, volio je rad, preciznost, odgovornost i odanost struci.

Sumarska struka LI Crnoj Gori mora biti zahvalna Dr DuSanu Vuckovicu za sve sto je u svom dugogodisnjem radu, na odgovornim i mkovodecim poslovima, a posebno kao naucni radnik u ovoj oblasti, uradio za afirmaciju sumarske struke i nauke. Njegove brojne naucne radove, koji svakim danom postaju akiuelniji i vredniji i koje sumarska struka, ako leli napredak u ovoj oblasti, mora sve viSe uvazavati i vracati im se. Nazalost, nasa uskogruda sredina nije blagovremeno iskoristila izuzetan naufni potencijal Dr Vuckovica u cilju unapiedivanja sumarske struke i nauke, lako da je on posiednje dvije decenije zivota prozivio gotovo bez ikakvog aktivnog kontakta sa naucnim i strucnim organizacijama u Republici.

Dr Dusan Vuckovic je nosilac dva ordena rada, a za naucni rad dobio je Nagradu olobodenja Titograda (1965. godine) i Trinaestojulsku nagradu (1973. godine).

Neka je vjecna slava i hvala Dr Dusanu Vuckovicu.