II. SAVJETOVANJE O MORSKOJ TEHNOLOGIJI: Rijeka, 26. - 27. studenoga 2007./2nd Symposium on Marine Technology: Rijeka, 26 - 27 November 2007

Nije svaka primorska zemlja istodobno i pomorska - rekao je prigodno, prije desetak godina u Akademijinoj palaci Milesi u Splitu, Vladimir Ibler, poznati pravnik internacionalist, pa je za takav primjer naveo neke africke drzave, i zakljucio je kako je Hrvatska istodobno primorska i pomorska zemlja. Jer, primorska je zemlja i pomorska kad posjeduje odgovarajuce atribute, tradicije, institucije: svoju brodogradnju i brodograditelje, brodove i mornare, luke i lucke kapetanije, brodogradevnopomorske skole i fakultete, pomorske muzeje i stare kapetanske dvore, knjizevnost i pjesme o moru i brodovima, i strucnu periodiku poput casopisa Brodogradnja, i jos starijeg Naseg mora, jedrilicarske i veslacke klubove, ustanove poput Brodarskog instituta u Zagrebu i Hrvatskog registra brodova u Splitu, Upravu za sigurnost plovidbe i obalnu strazu, hidrometeoroloske zavode i hidrografske institute i institute za oceanografiju i ribarstvo, Atlantsku plovidbu i Jadroliniju, i Tankersku, i Jadroplov, Plovput i Pomgrad, i Brodospas... Sve to Hrvatska ima, puno toga vec odavno... Ima narodne pjesme "Oj, more duboko" i "Plovi mali brodic"... i pisce i pjesnike ima. Ante Tresic Pavicic i Bare Poparic govore o tisucljetnoj nasoj plovidbi Jadranom, i drugim morima. Imamo skladne brodogradevnopomorske nazive izrasle iz hrvatskoga, odnosno slavenskog stabla. Odrzavamo i brodogradevnopomorske manifestacije, strucne skupove i simpozije, razvijajuci medusobnu suradnju i sklad.

Sve to skupa tvori brodogradnju i pomorstvo. I kad tvarna brodogradnja zapadne u teskoce, kad trpi gubitke s razloga subjektivnih i objektivnih, gubitke koje drzavna zajednica alimentira, novcane i druge gubitke jucer, danas i sutra, i tada i uvijek navedene ce nam institucije i manifestacije trebati, i funkcionirati. Dapace u vremenima kriza i teskoca koje ugrozavaju sam opstanak dijela tvarne brodogradnje i pomorstva, tada, upravo tada je vazno da "nematerijalna" sastavnica opstane, da se razvija, da trazi i nalazi rjesenja. To i jest smisao tehne, kao umijeca.

To i jest zrenik, polaziste za osvrt na manifestacije i djelatnosti primorske, pomorske pa i one podmorske. II. savjetovanje o morskoj tehnologiji, in memoriam akademiku Zlatku Winkleru, odrzano 26. - 27 studenoga 2007. na Tehnickom fakultetu Sveucilista u Rijeci, jedno je od tih.

HISTORIJAT SAVJETOVANJA / History of the Symposium

Ovo je, inace, osmo po redu savjetovanje o morskoj tehnologiji, a evo i mjesta i datuma odrzavanja:

1. Zagreb, 24. studenoga 1979.

2. Rijeka, 11. prosinca 1980.

3. Opatija, 16. - 18. studenoga 1983.

4. Zagreb, 14. - 15. travnja 1987.

5. Opatija, 29. rujna 1994.

6. Opatija, 1. - 4. ozujka 1995.

7. Rijeka, 28. - 29. studenoga 2005.

8. Rijeka, 26. - 27. studenoga 2007.

Od godine 2005. ova se savjetovanja odrzavaju na Tehnickom fakultetu u Rijeci, a posvecena su uspomeni na profesora i akademika Zlatka Winklera, kao priznanje za njegov doprinos razvoju brodogradnje i pomorske tehnike. Dakle, Savjetovanje godine 2005. biljezimo kao prvo akademiku Winkleru u spomen.

ZBORNIK RADOVA / Proceedings

Zbornik radova II. savjetovanja, formata 17 x 24 cm, 280 stranica, objavljen je 2008. Formalno zapazanje: laksi papir (masa knjige iznosi 800 g) bez odsjaja i dvostruko sire margine, pogotove nutarnje, zacijelo bi olaksalo citanje i eventualne biljeske.

Na pocetnoj stranici navodi se pokrovitelj: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Znanstveno vijece za pomorstvo. Takoder i neposredni organizator: Tehnicki fakultet Sveucilista u Rijeci. Na istoj stranici vodeca su imena i funkcije:

recenzenti: prof. dr. sc. Branko Bosnjakovic i prof. em. dr. sc. Josip Lovric,

Urednicki odbor: prof. dr. sc. Igor Rozanic, prof. dr. sc. Bruno Calic, prof. dr. sc. Julijan Dobrinic, prof. dr. sc. Niksa Fafandjel, prof. dr. sc. Bernard Frankovic,

glavni urednik: prof. dr. sc. Igor Rozanic,

tehnicki urednik: prof. dr. sc. Julijan Dobrinic.

Predgovor su napisali I. Rozanic i J. Dobrinic. Tu se, medu ostaloga, navode brojcani podatci: cetiri pozvana predavanja, 36 prijavljenih radova od 71 autora/ koautora, u Zborniku je tiskano 27 dostavljenih radova, svi su sazetci na hrvatskomu i engleskom. Ugodno je procitati i podatke o recenzentima. B. Bosnjakovic zivi u Zenevi, gdje je bio savjetnik UN za okolis. Sin je poznatoga naseg profesora Frana Bosnjakovica (Zagreb, 1902. - Stuttgart, 1993.). J. Lovric, profesor Pomorskog fakulteta u Dubrovniku, bio rektor Sveucilista u Splitu, glavni je urednik casopisa Nase more, poletno vodi istrazivalacki projekt za rjesavanje aktualnoga problema balastnih voda.

U svojoj Uvodnoj rijeci I. Rozanic izlaze teme Savjetovanja: tehnicke znanosti (brodogradnja, strojarstvo, rudarstvo, nafta i geoloska istrazivanja, kemijsko inzenjerstvo), biotehnicke znanosti (biotehnologija, ribarstvo i marikultura), prirodoslovne znanosti (fizika, kemija, biologija), inteligentni podvodni sustavi i tehnologije, obnovljivi izvori energije u podrucju morske tehnologije.

Navedeni su i ciljevi Savjetovanja, a kao temeljni: ostvarivanje preduvjeta za kvalitetnu valorizaciju morske tehnologije u funkciji razvoja hrvatskoga gospodarstva i ocuvanja naseg mora i priobalja. Prof. Rozanic istice da je Hrvatska pomorska zemlja koja treba iskoristiti morske resurse, pa zakljucuje ovako: "Ne zaboravimo(!), more nam daje mnogo, ali mu to treba vracati brigom za njegovo ocuvanje, za nas i generacije koje dolaze."

PREDAVANJA NA POZIV / Invited Lectures

Prof. Olga Lahodny-arc, voditeljica Zavoda za istrazivanje korozije i desalinaciju HAZU, Dubrovnik, izlozila je rad "Pukotinska korozija nehrdajuceg celika u morskoj vodi". Metode ispitivanja procesâ koji vode do pukotinske korozije jos uvijek su uglavnom komparativne vrijednosti. Autorica govori o novijoj metodi u izradbi koje sudjeluje Zavod HAZU u okviru istrazivalackoga projekta Europske federacije za koroziju, uz dvadesetak inozemnih instituta. Prikazano je nekoliko rezultata ispitivanja pukotinske korozije, koji objasnjavaju uzroke korozije nehrdajuceg celika u morskoj vodi, s posljedicama brojnih ostecenja celicnih konstrukcija. Osnovna zastita od pukotinske korozije mora se predviditi u ukupnom postupku projektiranja, sto podrazumijeva izbor odgovarajuceg materijala, mjere pri radu, kontrolu odrzavanja, katodnu zastitu i eventualne inhibitorske tvari. Spomenuta je i sve opseznija uporaba nano-materijala u medicini i sportskoj opremi.

Prof. Zoran Vukic s Fakulteta elektrotehnike i racunarstva Sveucilista u Zagrebu, referirao je o "Inteligentnim podvodnim sustavima i tehnologijama - stanje i perspektive razvoja". Autor je prikazao najnovije podvodne sustave i tehnologije kojima se koristi u zastiti podmorja i priobalja. Ilustrirani su pojmovi: podvodna vozila (plovila) bez posade, daljinski upravljana podvodna vozila, autonomna podvodna plovila, podvodni sustavi.

"Primjena manjih vjetroturbina u proizvodnji energije u priobalju i na otocima" naslov je referata koji donosi prof. Branko Klarin s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu. Prikazan je nacin rada sustava s malim vjetroturbinama i ucinak pretvorbe energije. Temeljna premisa autorova rada je da je mjesto potroska istodobno i mjesto proizvodnje energije. Pretpostavljen je ideal: svaki potrosac istodobno proizvodi onoliko energije koliko mu treba. Za konkretne hrvatske prilike racuna se s realnom mogucnoscu da 400.000 kucanstava instalira usporedno vjetrenu turbinu i fotonaponski modul koji ce, pojedinacno ili kombinirano, moci proizvesti ukupni ucin od 1 kW, ili sveukupno 400 MW snage. Opisane su izvedbe vjetroturbina s horizontalnom i vertikalnom osovinom, a same su vjetrenjace postavljene na kucnom krovu s obzirom na brzinu/energiju vjetra u funkciji visine. Razmatra se i pitanje buke, pa se navode realni iznosi. Nije spomenuto stradavanje ptica ni moguce tresnje i ostecivanje krovne konstrukcije zgrade. Na kraju rada obilna je literatura o iskoristavanju energije vjetra.

Uz poeziju i, naravno, primarni nastavnicki rad na rijeckome Tehnickom fakultetu, prof. Bruna Calica vec godinama na sve moguce nacine privlace morske dubine, poglavito jadransko podmorje. "Podmorske konstrukcije u funkciji vrhunske turisticke ponude" - naslov je njegova predavanja. Autor zamislja podmorske nastambe, hotele, pa i citava naselja. Nudi modularna rjesenja, spajanja, grananja i sirenja sklopova. Ranjivost, nepropustnost, prodor vode... - pri svemu tome, zacijelo nije jedino pitanje.

OSTALI RADOVI / Other Papers

Zoran Muzic (Elektromehanika d.o.o) i Zoran Vukic (FER, Zagreb) izlozili su rad "Primjena robustnog QFT kontrolera u prigusenju valjanja broda aktivnim krilcima". Autori predlazu upravljacki sklop zasnovan na inovativnoj Horowitzovoj QFT (Quantitative Feedback Theory) metodi, sto bi jamcilo optimalan ucinak aktivnih stabilizacijskih perajica u svim stanjima. Terminoloska napomena: na Fakultetu strojarstva i brodogradnje kao i u brodogradevnopomorskoj praksi, rotacijsko-oscilatorno gibanje oko uzduzne osi x naziva se ljuljanje. Odatle i poznati naziv: ljuljne kobilice - pouzdano sredstvo prigusivanja te vrste gibanja.

Iz klasifikacijskog zavoda det Norske Veritas dolaze Ana Nekic i Lars-Christian Andersson s prinosom o brodovima za prijevoz automobila - Car Carrier; Concept and Challenges. U gradnji tih visepalubnih brodova u nas i u svijetu, istice se "Uljanik". Mali je broj poprecnih pregrada, pritom autori to isticu kao specificnost automobilonosaca, zbog cega je poprecna cvrstoca broda predstavlja kriticni projektni uvjet.

Vedran Bakaric i Marin Stipanov iz Brodarskog instituta i Nikola Miskovic, profesor Fakulteta elektrotehnike i racunarstva u Zagrebu, donose vrlo iscrpna "Iskustva s primjenom malih bespilotnih ronilica". One sluze za podvodna snimanja, motrenja i mjerenja, potrage i istrazivanja u moru i unutarnjim vodama. Relativno su jeftine, jednostavne i prilagodljive za zadace u ogranicenim podrucjima i plitkoj vodi, ukljucujuci inspekciju brana i drugih hidrotehnickih objekata. Podrobno su opisana takva iskustva Brodarskog instituta u podvodnim inspekcijama hidroelektrana. Dvije su osnovne skupine bespilotnih ronilica: daljinski upravljane i autonomne. Autori su ih temeljito i zorno opisali - rad, propulziju, upravljanje.

Boris Muvrin, Lidia Hrncevic i Daria Karasalihovic s Rudarsko-geolosko-naftnog fakulteta Sveucilista u Zagrebu izlazu rad "LNG, CNG i brodogradnja". Autori isticu kako proteklih desetljeca, uz naftu kao dominantan energent, raste potrosak naravnog plina. Predvida se da ce on do 2050. od sadasnjih 23% porasti na gotovo 50%. S porastom potraznje prirodnoga plina pojavljuje se potreba razvoja postojecih nacina njegova transporta na male i velike udaljenosti, pouzdanoga transporta neovisnoga o politickim i drugim zapletajima koji mogu ugroziti dobavu stacionarnim plinovodima. U radu se govori i o hrvatskim potrebama toga energenta i o transportu nasim morem i kopnom. Brod je samo jedan dio dugoga lanca koji tvore: plinski izvori, cjevovod, postrojenje za ukapljivanje, skladisni tankovi, pretovarni uredaj, brod, uredaj za iskrcavanje, skladisni tankovi i, napokon, uplinjavanje (regasifikacija) prije dostave potrosacima. Tri se kljucne rijeci navode: prirodni/ naravni plin, LNG (Liquified Natural Gas - ukapljeni prirodni plin), CNG (Compressed Natural Gas - stlaceni prirodni plin). Autori isticu recentni razvoj CNGplinonosaca, gdje plin, s obzirom na poviseni tlak, ne treba pohraniti i transportirati pri vrlo niskoj temperaturi. Naime, LNG se ukapljuje na -162 oC pri atmosferskom tlaku.

Slijedi upravo komplementarni rad koji donose Andreja Ana Lopac i Igor Grozdanic, doktorandi FPZ i RNG fakulteta, naslovljen "Pregled LNG industrije". Vec kljucne rijeci referata - pouzdanost dobave, LNG transportni lanac, trziste, trendovi - svjedoce o njegovoj aktualnosti, mislimo li na recentne probleme nastale zbog izostanka ruskog plina, u sijecnju 2009. U svezi s tim, autori zagovaraju diverzifikaciju, dobavu plina iz vise izvora, pri cemu isticu transport ukapljenog plina brodovima plinonoscima. Usporedujuci dvije glavne skupine LNG tankera, sfericne i membranske, oni ispravno upucuju na bolju iskoristenost brodskoga prostora (CBLBH) potonjih. U jednom se poglavlju govori o plutajucim terminalima za ukapljivanje, pohranu, pretovar i uplinjavanje prirodnog plina. U zavrsnom poglavlju "Hrvatska i LNG" govori se o projektu terminala u sjevernom Jadranu.

Marin Reljic (BI, Zagreb) i Ivan Catipovic (FSB, Zagreb) prikazali su "Polaganje podvodnog cjevovoda segmentnom metodom". Radi se o dijelu kanalizacijskog sustava Kastela -Trogir, polozenoga ispred otoka Ciova. Aris Vecerina (tvrtka Mack d.o.o., Rijeka) u svojemu opseznom radu opisuje projekt preinake i modernizaciju rumunjske samopodizne istrazivalackoproizvodne platforme Jupiter, u rijeckom "V. Lencu".

Klaudio Tominovic (Uljanik) referira o "Stvaranju vrijednosti na sofisticiranom objektu morske tehnologije". Intelektualni kapital - jedna je od kljucnih rijeci sto autora vec godinama okupira, u skladu je s razvojnim tendencijama brodogradilista "Uljanik". Zatim je Miroslav Abram ("Uljanik") izlozio prilog "Management ideja u proizvodnji objekata morske tehnologije" Tu se susrecemo s pojmovima kreativne napetosti, njemackog procesa kontinuiranog poboljsavanja, japanskog kaizen - dobro je, ali moze biti bolje.

Gorenka Sinovcic, Barbara Zorica i Vanja Cikes Kec (Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split) u opseznom izlaganju "Abundancija i neke bioloske znacajke srdele, sardina Pilchardus (Walb., 1792) u obalnom i otvorenom Jadranskom moru" iznose rezultate visegodisnjih istrazivanja promjene stanja i fluktuacije biomase srdele, najbrojnije i gospodarstveno najvaznije vrste u istocnom dijelu Jadranskog mora.

"Tretman balastnih voda i kriteriji koje moraju zadovoljiti nove alternativne tehnologije za njihov tretman" naslov je referata Gorane Jelic-Mrcelic, Merice Sliskovic, Ranke Petrinovic i Gorana Belamarica (Pomorski fakultet, Split). Unos stranih invazivnih vrsta organizama u brodskom balastu ubraja se u cetiri najvece prijetnje morima. Navode se razlicite metode otklanjanja te opasnosti, pocevsi od visekratne izmjene balasta na otvorenome moru kao najboljega nacina.

Goran Kniewald (Zavod za istrazivanje mora i okolisa, Institut Rudera Boskovica) izlozio je rad pod naslovom "Jadransko more kao osobito osjetljivo morsko podrucje". Na poticaj Vlade Republike Hrvatske, drzave koje imaju izlaz na Jadransko more, pokrenule su pri Medunarodnoj organizaciji za pomorstvo (IMO) postupak da se cjelokupni Jadran proglasi "osobito osjetljivim morskim podrucjem". To ce zastitno utjecati na pomorski promet povezano s ispustanjem iz brodova.

Posebno je zanimljiv i akribicno pisan referat "Zastita Novigradskog i Karinskog mora". Autori su Dalibor Vacek i Davor trbenac (Dippold & Gerold - Hidroprojekt 91, Zagreb). Rijec je o relativno plitkom akvatoriju u koji utjece rijeka Zrmanja, povezanom s otvorenim morem samo uskim prirodnim usjekom (Novsko zdrilo), slabe dinamike izmjene vodnih masa, te iznimne osjetljivosti na poremecaje i unos oneciscenja. Zbog toga je Ministarstvo poljoprivrede, sumarstva i vodnoga gospodarstva potaknula izradbu studije koja ce obraditi mogucnosti odvodnje i prociscavanja otpadnih voda. Zacijelo bi makar mjestimicna jaruzanja i produbljivanja, te odlaganja izjaruzanog materijala na neposredni niski i muljeviti okolis, takoder tu pomogla. Duljina Novskog zdrila iznosi oko 3,5 km, sirina 200 - 250 m. Karinsko je more povezano Novigradskim morem preko Karinskog zdrila (prirodni kanal duljine 2,5 km, sirine 120 - 250 m). Razina vode u Novigradskom i Karinskom moru odgovara razini vode u Velebitskome kanalu. Povrsina Karinskoga mora je 5,4 km2, dubina 10 - 14 m, a Novigradskoga 28,7 km2, s dubinom 15 - 38 m.

U radu "Ekoloski aspekti desalinacijskih postrojenja u Hrvatskoj" Dubravko Sambrailo i Jure Ivic (Zavod za istrazivanje korozije i desalinaciju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Dubrovnik) iznose prakticna iskustva i utjecaj na okolis reverzno osmotskih desalinacijskih uredaja. Zakljucuju da sest hrvatskih postrojenja za reverzno osmotsku desalinaciju bocate vode nemaju veci negativni utjecaj na morski okolis.

Slobodan Kralj, Zoran Kozuh i Ivica Garasic (Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb) obrazlozili su "Stanje i trendove u razvoju podvodnog zavarivanja". Upravo su impresivni domasaji u razvoju tog postupka. U tom razvoju sudjeluje i nas zagrebacki fakultet. Referat ilustrira i slika elektroda s dvostrukom oblogom, razvijenih na FSB-u. Podvodno mokro zavarivanje osobito je vazno za odrzavanje i popravke objekata pomorske tehnike. Na kraju rada navedena je opsezna literatura.

"Utjecaj lokalnih cimbenika na pukotinsku koroziju nehrdajuceg celika" naslov je referata Olge Lahodny arc, Ljiljane Krstulovic i Biserke Kulusic (Zavod za istrazivanje korozije i desalinaciju HAZU, Dubrovnik). Autorice su ispitivale pojave pukotinske korozije u morskoj vodi na lokaciji u Dubrovniku. O galvanskoj koroziji u slanoj atmosferi referiraju Ivan Juraga, Ivan Stojanovic, Tanja Tomic, Vinko imunovic i Vesna Alar (Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb). Navodim uvodne misli: "Korozija je degradacija materijala koja nastaje uslijed djelovanja agresivnih sredina na materijal konstrukcije, postrojenja ili nekih njihovih dijelova. Intenzitet korozijskog ostecivanja ovisi o karakteru okoline u kojoj se nalazi, ali i o kemijskim svojstvima odabranih materijala, te samom oblikovanju konstrukcijskog elementa." Tom utjecaju oblika elementa moglo bi se pribrojiti i njegovu doradenost, povrsinsku glatkocu.

Roko Markovina, Branko Blagojevic i Dario Ban (Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split) izlozili su "Poboljsavanje znacajki umora aluminijskih slitina koje ce se koristiti u suvremenoj brodogradnji". Gradnja brodova velike brzine i male vlastite mase upucuje na primjenu laganih gradiva visoke cvrstoce, otpornih na umor i koroziju, te dobre zavarivosti. U svome opseznom radu autori prikazuju metode poboljsanja tih znacajki alumijskih legura.

"More, brod i entropija" referat je Igora Belamarica (Znanstveno vijece za pomorstvo HAZU). Shvati li se entropija - izvorno termodinamicka, to jest energetska kategorija - kao mjera preobrazbe, s naglaskom na nepovrativost, moze se razmisljati o promjenama koje pogadaju nas okolis. Uz rijecne tokove i obale mora i jezera stalno se sire postojece, i nastaju nove urbane aglomeracije. Na posebnoj je kusnji fino, upravo gracilno tkivo istocne obale Jadrana. Zbog toga se i na I. savjetovanju opravdano apostrofiralo obazrivo iskoristavanje i upravljanje resursima mora, podmorja i priobalja. U radu se govori o brodu i odrzivom razvoju s obzirom na neumitni rast entropije, na kraju isticuci dublji smisao posvemasnje stednje.

"Pregled postojecih metoda kod odredivanja okolisnih opterecenja na brodovima i pomorskim konstrukcijama", rad Alberta Zamarina i Antona Turka (Tehnicki fakultet, Rijeka), najopsezniji je prinos na ovom savjetovanju. Autori prikazuju najnovija postignuca, s naglaskom na metodologiji, u odredivanju okolisnih opterecenja na brodovima i pomorskim konstrukcijama. Neka su od poglavlja: Metode potencijalnog strujanja u vremenskoj domeni, Primjene CFD metoda u procjeni gibanja i opterecenja, Analiticke metode u hidroelasticnosti, Opterecenja usljed vjetra, Valna opterecenja i inducirani odzivi, Interakcija valova i struja, Interakcija vise tijela, Udaranje pramca u valove, Zapljuskivanje, Efekti zalijevanja palube, Udarna opterecenja na pomorske konstrukcije. Svojstvo hidroelasticnosti zacijelo je pomoglo, poglavito velikim oceanskim brodovima, da izdrze ekstremna opterecenja. - Na kraju rada navedene su i brojne reference.

Bernard Frankovic, Ivan Vrsalovic, Ivan Vilicic, Igor Bonefacic, Kristian Lenic i Igor Wolf (Tehnicki fakultet, Rijeka) izlozili su rad "Vjetroturbina male snage u mlaznici za primjenu u priobalju i na otocima".

Izraden je i ispitivan prototip vjetroturbine u sapnici snage od 1 kW, a s obzirom na interes trzista projektirana je takva vjetroturbina snage od 12 kW. Konvencionalna vjetroturbina ugradena je u sapnicu koja rotira oko vertikalne osi, koristeci se kinetickom energijom dugotrajnih slabih i srednje jakih vjetrova. Vjetroturbina u sapnici, male snage, nema zakonskih zapreka za uporabu u priobalnom pojasu sirine od 1 km, ili na otocima. - Nedostaju prakticni podatci, npr. za vjetroturbinu snage od 1 kW: gabariti, masa, instalacija, cijena.

"Inteligentni podvodni sustavi i tehnologije" - znanstveno je strucna radionica odrzana u okviru II. savjetovanja; predavaci su bili: Zoran Vukic, Matko Barisic, Nikola Miskovic, Marin Stipanov, Donat Petricioli, Tatjana Bakran-Petricioli, Sanja Grguric, Hrvoje Cizmek, Branimir Ruzojcic, Krunoslav Zubcic, Rade Vadunac, Zdravko Eskinja.

Zakljucimo: dobro organizirano i uz vodstvo prof. Rozanica Savjetovanje o morskoj tehnologiji uspjesno brodi dalje, pridonoseci razvoju nase pomorske tehnike i, nadasve, ocuvanju primorja i podmorja. Dovidenja, u Rijeci, jeseni 2009.

Rukopis primljen: 5. 5. 2009.