Content area
Full Text
Sažetak
Longitudinalno istraživanje percepcije mladih, obrazovanih ispitanika o promjenama uloga žena i muškaraca u Hrvatskoj (1999. - 2016.) ukazuje na visoki stupanj postignute egalitarnosti u sferi javnosti, "izvan doma" (kontrolirano kroz vrste zanimanja i karakter uloga). U privatnoj sferi, "u domu", postoji stagnacija, čak pogoršanje ženinog položaja u obitelji - nalazi govore o "vraćanju" patrijarhalnih modela rodnih uloga, posebice onih vezanih uz odgoj djece i brigu za starije članove te kućanske obaveze. Očekuje se da se žene više ne-go prije, iako rade, brinu oko odgoja djece, vode djecu liječniku, odlaze na roditeljske sastanke, brinu za starije, dok im se u kućanskim poslovima postupno pridružuju i muškarci; oni manje participiraju u aktivnostima oko djece (ranije je bio pozitivan trend), što muškarcima povećava šanse u vezi sa zaposlenošću i profesionalnim razvojem. Tome u prilog svjedoči i različita struktura korištenja slobodnog vremena - žene ga još uvijek dominantno posvećuju obitelji, ponešto brizi za osobni izgled, a muškarci sebi (informiranje, napredovanje). Iako mladima ideal ostaje moderna obitelj i egalitarni odnosi na svim razinama, praksa se zasad od toga udaljava u odnosu na 1999. Nastavak kumulacije uloga za žene, onih modernih i tradicionalnih, bez preraspodjele, dovodi do pitanja jačaju li tradicionalna shvaćanja ili se radi o "tradicionalnosti iz nužde" kao odgovoru na prepuštanje odgovornosti za organizaciju obteljskog života isključivo pojedincima.
Ključne riječi: rodna ravnopravnost, studenti, uloge žena i muškaraca, obitelj, društvo
Uvod
Godine 2011. objavljeni su rezultati istraživanja te tiskana knjiga Rodna ravnopravnost i diskriminacija u Hrvatskoj. Istraživanje "Percepcija, iskustva i stavovi o rodnoj diskriminaciji u RH" (Kamenov i Galić, 2011) koja je trebala odgovoriti na pitanja postoji li danas rodna diskriminacija u Republici Hrvatskoj, prepoznaju li je naši ispitanici, u kojim je segmentima društva prisutna, kroz kakve oblike djeluje te kako ju je moguće objasniti. Jedan od interesantnijih nalaza bio je onaj vezan uz usporedbu područja u kojima je rodna diskriminacija najviše prisutna. Pokazalo se, naime, da je ljudi najčešće prepoznaju u obiteljskom krugu, zatim na radnom mjestu, dok je, možda neočekivano, najmanje prisutna u sferi politike. "Ključni nalaz vezan uz iskustva diskriminacije u politici dobiva pun smisao pri usporedbi odgovora ispitanika za iskustva u različitim područjima života: nalaz za politiku daleko je najniži (M=0,29), uz samo 1% iskustva, što je devet puta manje od nalaza vezanog uz...