Content area
Abstract
U središtu našeg rada nalazi se komparativno-kontrastivno istraživanje prozodije francuskih i srpskih izjavnih, upitnih i uzvičnih rečenica konstruisanih po principu progresivnih stupnjeva. Naše eksperimentalno akustičko istraživanje sproveli smo na srpsko-francuskom korpusu izjavnih, upitnih i uzvičnih rečenica, u računarskom softveru za obradu govora (PRAAT). Vizuelni rezultat akustičke analize predstavljen je grafikonima kretanja osnovne frekvencije F0 (koja se, zapravo, percepira kao intonacija) u obrađenom korpusu francuskih i srpskih rečenica.
Prvi cilj ovog istraživanja je potkrepljivanje polaznih hipoteza francuskih i naših autora o akcenatskim, ritmičkim i intonativnim karakteristikama francuskog, odnosno srpskog jezika i upotpunjivanje dosadašnjih saznanja o sličnostima i razlikama između francuskog i srpskog prozodijskog sistema. Naredni cilj istraživanja je određivanje uzroka koji dovode do fonološkog kalka srpskog u francuski jezik i do tipičnih prozodijskih grešaka kod srbofonih subjekata, a u produkciji francuskog jezika (srpsko-francuski prozodijski međujezik). U vezi sa tim, nastojimo da produbimo dosadašnja eksperimentalna istraživanja međujezičkih prozodijskih permeabilnosti koja su nedavno započeta na polju francuskog kao stranog i srpskog kao maternjeg jezika. Takođe, cilj našeg rada je i doprinos konstituisanju intonodidaktike francuskog jezika za rad sa srbofonim učenicima i studentima kojoj su tek nedavno postavljeni temelji. Najzad, on treba da proširi broj korektivnih modela za rad na tipičnim greškama i fonološkim kalkovima koje srbofoni studenti prave na polju prozodije francuskog jezika, i da unapredi rad na sticanju fonološko-prozodijske, a samim tim i komunikativne kompetencije.





