Content area
Abstract
Disertacija sarži uvod, četiri poglavlja i zaključak.
U prvom poglavlju pod naslovom “Nastanak i delovanje Organizacije ujedinjenih nacija” izložen je početak pojave ideje Međunarodne organizacije kao i istorijski razvoj ovog koncepta do svetske porodice u današnje vreme, koju čine 193 države. Takođe, dotaknuta je serija izjava kao i međunarodne konferencije koje su dovele do formiranja Organizacije ujedinjenih nacija, formulisanja njenih ciljeva i principa, kao i načina i uslova učlanjenja u tu organizaciju. Detaljnije su proučavane uloge Generalne skupštine i Saveta bezbednosti zbog njihove važnosti.
U drugom poglavlju, pod naslovom “Razlozi koji ukazuju na potrebe reforme Organizacije ujedinjenih nacija”, objašnjeni su sledeći razlozi neophodnosti reforme ove organizacije: 1. skretanje Ujedinjenih nacija s puta; 2. kontradiktornosti sistema Ujedinjenih nacija; 3. nedostaci Povelje Ujedinjenih nacija; 4. nedostaci u mehanizmu donošenja odluka; 5. svetske promene; 6. mistifikacija u misijama Ujedinjenih nacija; 7. moćna središta; 8. raskorak između misije i raspoloživih sredstava; 9. korupcija.
U trećem poglavlju, pod naslovom „Organizacija ujedinjenih nacija između povelje i dominantne sile“ objašnjen je odnos Sjedinjenih Američkih Država sa Organizacijom ujedinjenih nacija kroz sledeću grupu tačaka i tema: 1. siže američkih promena od izolacije do internacionalizma; 2. politika SAD u Ujedinjenim nacijama tokom hladnog rata; 3. stav SAD o ulozi UN u oblasti čuvanja mira, ekonomske saradnje i ljudskih prava; 4. stav SAD prema UN u periodu pre raspada Sovjetskog Saveza; 5. SAD i UN posle hladnog rata; 6. američki stav prema UN posle završetka hladnog rata 7. administracija Džordža Buša i Ujedinjene nacije (opšti stav prema međunarodnoj organizaciji, političko viđenje SAD pre i posle događaja 11. septembra 2001. godine); 8. američki interesi i reforma Ujedinjenih nacija (reforme UN i realizacija američkih interesa, američko viđenje reformi); 9. predsednik Barak Obama i njegova metodologija za promene i odnos sa UN.
U četvrtom poglavlju, pod naslovom „Reforme Organizacije ujedinjenih nacija“ definisan je problem ove studije kroz grupu tačaka i pitanja i istraživane su međunarodne promene koje je svet doživeo kao glavni faktor za izvršenje procesa reforme koje su potrebne Ujedinjenim nacijama.
Na osnovu proučavanja puteva do ovih reformi, u disertaciji se došlo do sledeće grupe predloga i preporuka:
1. U slučaju da se pravo veta ne poništi, postoji potreba za postavljanjem odredenih moralnih i strukturnih pitanja.
2. Postavljanje teksta, koji sadrži kontrapravo veta na regionalnom nivou i zbog smanjenja uticaja prava veta, na sledeći način: kada glasaju svi članovi Saveta, koji su iz odredenog regiona, protiv bilo kog nacrta rezolucije, taj nacrt se poništava.
3.Savet bezbednosti mora da formira organ koji izvršava ekonomske kazne-
4. Povremeno izlaganje oblika Saveta bezbednosti i aktivnosti njegovog mehanizma.
5. Podržavamo Gadafijev projekat za reforme UN, i u slučaju nemogućnosti. njegovog ostvarenja, a i zbog važnosti i aktivnosti Generalne skupštine, možemo
da predložimo sledeće: a) smanjivanje agendi,
b) ponovno formiranje komiteta, u skladu sa velikim promenama u svetu, prilikom postavljanja svojih agendi, tako da se ovakve agende mogu lakše sprovoditi;





