Content area
Abstract
Cilj istraživanja u okviru ove doktorske disertacije je da se jednostavnom metodom proizvede materijal od lako dostupnih sirovina, koji bi se koristio kao adsorbent za uklanjanje arsena iz vodenih rastvora.
Prisustvo arsena u vodi za piće je globalni problem koji još uvek nije u potpunosti rešen. Većina postupaka za uklanjanje arsena iz vode podrazumeva oksidaciju As(III) u As(V) i zatim uklanjanje As(V). Jedna od najboljih tehnologija za uklanjanje arsena iz vode za piće je adsorpcija. Prilikom odabira polaznog materijala za adsorpciju arsena krenulo se od poznatih karakteristika koje idealni adsorbent treba da poseduje, a to su velika specifična površina, uniformno dostupne pore, brza kinetika adsorpcije, kao i dobra fizička i hemijska stabilnost. Ova svojstva poseduje ugljenični kriogel. Ugljenični kriogel sintetisan je sol-gel polikondenzacijom rezorcinola i formaldehida u prisustvu natrijum karbonata kao katalizatora. Zatim je ideja bila da se izvrši optimizacija površine adsorbenta, u cilju povećanja adsorpcionog kapaciteta ugljeničnog kriogela prema arsenu. Jedan od načina modifikacije površine adsorbenta je sintetisanje kompozitnog materijala. Na osnovu novijih literaturnih podataka o velikom afinitetu cerije prema arsenu, odabrano je da to bude kompozit ugljenični kriogel/cerija, sa pretpostavkom da će cerija poboljšati adsorpcioni kapacitet ugljeničnog kriogela prema arsenu. Nanostrukturna cerija sintetisana je metodom samopropagirajuće sinteze na sobnoj temperaturi. Kompozitni materijal ugljenični kriogel/cerija sintetisan je mehaničkim mešanjem ugljeničnog kriogela i cerije u određenom odnosu.
Nakon sinteze, materijali su okarakterisni brojnim eksperimentalnim tehnikama, u cilju poređenja strukture, morfologije, fizičkih i hemijskih svojstava površine materijala. Iz adsorpciono-desorpcionih izotermi azota utvrđeno je da ugljenični kriogel i kompozit ugljenični kriogel/cerija imaju velike specifične površine (620 i 614 m 2 /g respektivno) sa naročito razvijenom mezoporoznošću uz prisutnu mikroporoznost. Nanočestice cerije su prodrle u pore ugljeničnog kriogela i smanjile vrednost prosečnog radijusa pora. Snimak povratno rasejanih elektrona pokazuje da je raspodela cerije u ugljeničnom kriogelu veoma homogena. Razlika između tačke nultog naelektrisanja i izoelektrične tačke kompozita ugljenični kriogel/cerija je znatno manja nego kod čistog ugljeničnog kriogela, što ukazuje na homogenu raspodelu površinskog naelektrisanja. Analiza sintetisanih materijala metodom infracrvene spektroskopije sa Furijeovom transformacijom daje gotovo identične infracrvene spektre u svim frekventnim opsezima što ukazuje da se na površini ugljeničnog kriogela i kompozita ugljenični kriogel/cerija nalazi isti tip funkcionalnih grupa. Temperaturno programiranom desorpcijom je pokazano smanjenje količine površinskih kiseoničnih grupa skoro 50% kod kompozita ugljenični kriogel/cerija u poređenju sa nemodifikovanim ugljeničnim kriogelom, što je posledica konzumacije kiseonika iz površinskih grupa od strane veoma reaktivne nestehiometrijske cerije. Dobijeni parametari Raman spektara čistog ugljeničnog kriogela i kompozita ugljenični kriogel/cerija pokazali su poboljšanje strukturnih parametara kompozita ugljenični kriogel/cerija, koje potiče od smanjenja količine površinskih kiseoničnih grupa.





