Content area
Abstract
Sektor zgradarstva je najveći pojedinačni potrošač energije. Unapređenje energetske efikasnosti u zgradarstvu jedna je od najšire promovisanih mera za smanjenje eksploatacije neobnovljivih izvora energije i ublažavanje klimatskih promena kroz smanjenje emisije ugljen-dioksida. Ultimativni cilj treba da bude povećanje efikasnosti korišćenja energije i usporavanje rasta ukupne proizvedene energije, što zasigurno dovodi do ublažavanja klimatskih promena.
Predmet istraživanja u ovoj disertaciji jeste energetska efikasnost u stambenim zgradama u delu koji se odnosi na smanjenje potrebne energije za grejanje. Uže gledano, predmet istraživanja su: (1) metode za proračun i procenu toplotnih gubitaka termičkog omotača zgrade u nestacionarnim uslovima prenosa toplote; i (2) višekriterijumski modeli za izbor i ocenu energetske efikasnosti građevinskih mera kod izgradnje novih ili energetske sanacije postojećih zgrada.
Cilj istraživanja je bio da se definiše model koji bi davao podršku projekt menadžeru u procesu donošenja odluke vezane za izbor optimalnog rešenja pri izgradnji novih objekata ili rekonstrukciju postojećih, pri tome sagledavajući investicionu odluku sa više aspekata imajući u vidu i zahteve velikog broja zainteresovanih strana, kako u kratkoročnom tako i u dugoročnom periodu.
U cilju ostvarenja postavljenog zadatka prvo je razvijen originalan precizan matematički model koji opisuje fizički proces razmene toplote između objekta i okoline, a koji dalje predstavlja osnov za pouzdan proračun troškova u periodu eksploatacije, definisanje mogućeg termalnog komfora u objektu kao i procenu uticaja objekta na životnu sredinu.
S obzirom na postavljene ciljeve istraživanja, u disertaciji su prezentovana dva rezultata: (1) razvijen je novi pristup za određivanje svih relevantnih dinamičkih termičkih veličina koje služe za procenu prenosa toplote kroz građevinske elemente netransparentnog dela fasade i ocenu toplotnog komfora u zgradama i (2) razvijen je višekriterijumski model za optimizaciju izbora građevinskih mera koji u sebi, pored energetskih, finansijskih i ekoloških parametara, sadrži i dinamičke termičke parametre kao kriterijume za ocenu toplotnog komfora u zgradama...
Predloženi novi pristup za procenu prenosa toplote kroz građevinske elemente i ocenutoplotnog komfora u zgradama, predstavlja originalni naučni doprinos i sadrži sledećekorake: (1) postavka eksperimenta: osmišljena je specifična eksperimentalna tehnika zaistovremeno in-situ merenje toplotnih flukseva i temperatura na površinama termičkogomotača zgrade, prema kojoj su sprovedena merenja tokom zimske sezone; (2) fizičkomatematički model: razvijen je diskretizovan fizičko-matematički model nestacionarnogprenosa toplote kroz višeslojne građevinske elemente nepoznate strukture i termičkihkarakteristika i razvijena je tehnika rešavanja termalnog impulsnog odziva (engl.Thermal Impulse Response, TIR) sistema (modela) u vremenskom domenu; (3)validacija modela: dobijene TIR funkcije su proverene poređenjem rezultata modela sapodacima dobijenim iz drugog skupa merenja; (4) poređenje TIR funkcija sa analitičkimrešenjem: dodatno, izvršena je provera modela poređenjem dobijenih TIR funkcija saizvedenim odgovarajućim analitičkim rešenjima za analizirani građevinski elementpoznate strukture i (5) praktična primena: razvijena je metodologija primene TIRfunkcija na izračunavanje svih dinamičkih termičkih veličina.
Razvijeni pristup za procenu TIR funkcija fasadnog zida zasniva se isključivo napodacima iz in-situ eksperimentalnih merenja površinskih temperatura i toplotnihflukseva na unutrašnjoj i spoljašnjoj površini zida u dinamičkom režimu. Mereneveličine su povezane sa integralima konvolucije i funkcijama TIR-a. Rešavanjeminverznog problema koji je ill-posed, s obzirom da je sam sistem jednačina koji serešava ill-posed, primenom metode najmanjeg kvadrata došlo se do TIR funkcija. Premanajboljim saznanjima autora, ovo je prvi pokušaj da se isključivo na osnovu in-situmerenja i korišćenjem tehnike dekonvolucije identifikuju TIR funkcije za višeslojanravan zid sa nepoznatim termičkim svojstvima i strukturom, u dinamičkom režimu.





